Aktuelno

Ispoljavanje osetljivosti i stresa kod svinja

Jedinke pojedinih rasa svinja mogu ispoljiti različiti stepen osetljivosti na dejstvo raznih stresora iz okoline, što može predstavljati značajan zdravstveni i ekonomski problem.

Usled stresa kod svinja može nastati naglo uginuće ili pojava bledog, mekanog i vodnjikavog mesa, što nanosi velike štete.

 

Glavni uzroci gubitka težine kod krmača

Pored različitih poremećaja zdavstvenog stanja na početku laktacije, kod nekih krmača doilja nastaje progresivno mršavljenje kao posledica dugotrajnog nedostatka apetita, ali bez drugih uočljivih simptoma bolesti.

 

Značaj kvalitetne ishrane teladi nakon odlučivanja

Krajem perioda prelazne ishrane telad se odlučuju od majke, odnosno od dalje ishrane tečnom hranom. Za ovu osetljivu "tehnološku operaciju" telad se blagovremeno pripremaju ranim navikavanjem na konzumiranje koncentrovane i kabaste hrane, a ograničavanjem količine tečne hrane.

 

PREPORUČUJEMO DA POGLEDATE

 

REFERENCE

Osnovne dnevne potrebe krmača u periodu suprasnosti

U periodu suprasnosti krmača ne treba da stvara u svom organizmu velike rezerve, jer ugojene krmače u periodu laktacije manje uzimaju hranu i više gube u težini.

Ovo znači da bi odrasle krmače i toku suprasnosti trebalo da dobiju u težini oko 30 kg (300 g do 350 g dnevno), a suprasne nazimice 35 kg do 40 kg (400 g do 450 g dnevno).

 


U periodu suprasnosti krmača ne treba da stvara u svom organizmu velike rezerve, jer ugojene krmače u periodu laktacije manje uzimaju hranu i više gube u težini.

Ovo znači da bi odrasle krmače i toku suprasnosti trebalo da dobiju u težini oko 30 kg (300 g do 350 g dnevno), a suprasne nazimice 35 kg do 40 kg (400 g do 450 g dnevno).

Iz ovih razloga se može smatrati da bi ishrana suprasnih krmača trebalo da bude tako organizovana da se telesna težina krmača između dva prašenja poveća za 10 kg do 15 kg.

U praksi se često ne pravi razlika između mlađih i starijih krmača. Međutim, u uslovima gde je individualno držanje i ishrana suprasnih krmača poželjno je da se hranljive materije i normiranje obroka sprovodi direktno prema potrebama grla.

Na ovaj način krmače se održavaju u potrebnoj kondiciji, a i jedan deo utrošenog koncentrata po grlu se smanjuje.

Uopšte uzevši, dnevne potrebe suprasnih krmača u smeši koncentrata kreću se od 2 kg do 2,5 kg, pa čak i 3 kg u poslednjoj trećini bremenitosti.

Smeša koncentarta bi trebalo da bude sastavljena od kukuruza, lucerkinog brašna, pšeničnih mekinja, sojine i suncokretove sačme i obavezno mineralno-vitamninskih dodataka. Nivo sirovih proteina u smeši se kreće od 12 % do 14 %.

Suprasnu krmaču treba hraniti dva puta dnevno i to samo kvalitetnom hranom. Davanje pokvarene, plesnive ili promrzle hrane može dovesti do pobačaja. Na nekoliko dana pred prašenje obrok treba smanjiti na polovinu.

Dobro bi bilo da se u tom periodu daju smeše od pšeničnih mekinja i ovsa, tj. hraniva koja deluju laksativno, čime se sprečava zatvor koji nepovoljno deluje na prašenja i na stanje vimena.

Ako je prašenje prošlo bez teškoća, a krmača se dobro oseća, onda joj se posle 6h može dati oko 0,5 kg do 0,7 kg smeše koncentrata. Smeša koncentrata se postepeno povećava vodeći pri tome računa da ne dođe do naglog nalivanja mleka.

Ukoliko se ne vodi dovoljno računa kod krmača dolazi do grozničavog stanja, a prasad dobijaju proliv. Za sve vreme trajanja suprasnosti krmača mora da ima uvek na raspoloženju zdravu i čistu vodu.  

(Izvor: Poljosfera, foto: agrarunio.hu)

Posetite rubriku Ishrana svinja na sajtu www.isv.rs. 

Home Aktuelno Osnovne dnevne potrebe krmača u periodu suprasnosti

Društvene mreže

Kontakt

  Otmara Majera br. 20, Subotica

  Tel/fax: +381 24 410 0027

  e-mail: office@isv.rs

Sertifikat

O nama

ISV je firma, koja obuhvata sve segmente savremenog stočarstva. Našim cenjenim partnerima - proizvođačima obezbeđujemo: visokokvalitetnu stočnu hranu, najmoderniju tehnologiju i stručne savete za uspešnu i profitabilnu proizvodnju.

Uostalom, ISV je: INOVACIJA, STRUČNOST, VIZIJA!