Murska - putokaz

 


Tehnologija gnječenja žitarica

Kvalitetna i ekonomična stočna hrana

Uz pomoć tehnologije gnječenja na ekonomičan način može se proizvesti kvalitetno hranivo za stoku i živinu. Zahvaljujući smanjenim ulaganjima (sušenje, skladištenje), kao i redukovanju troškova energije (gorivo, struja) povećava se rentabilnost proizvodnje. Troškovi gnječenih žitarica znatno su niži od troškova sušenih žitarica.

Gnječene žitarice su bez dodatne prerade spremne za ishranu. Neposredno iz skladišne jedinice same po sebi mogu poslužiti kao stočna hrana, a u slučaju goveda i kao sastavni deo smeše (TMR) ili kod svinja u formi tečnog hraniva.

Siliranje žitarica putem gnječenja bazirano je na fermentaciji, koju pokreću bakterije mlečne kiseline. Pogodna sredina za fermentaciju mlečne kiseline može se obezbediti smanjenjem pH vrednosti gnječenih žitarica na 4 i stvaranjem anaerobnih uslova. 


 

Načini skladištenja žitarica

Sušenje: Žitarice se suše do vlažnosti ne veće od 14 procenata. To je tradicionalan i siguran metod skladištenja na duže staze. Nedostaci su: visoki troškovi i veliki sadržaj nečistoće mlevenih sušenih žitarica.

Gnječenje:Žitarice se prikupljaju iznad 25 odsto vlage, pre potpunog zrenja, da bi se zatim u anaerobnim uslovima obavilo gnječenje i siliranje, uz primenu preparata SalCurb K2 liquid i SalCurb K4 liquid proizvođača KEMIN Europa.

Konzervisanje celih vlažnih žitarica: Prikupljaju se žitarice sa procentom vlage između 15 i 25 odsto, a potom se obavlja konzervisanje putem proizvoda MycoCurb liquid i MycoCurb ES liquid, kako bi se sprečilo kvarenje usled plesni i kvasnih gljiva. Skladištenje žitarica obavlja se u anaerobnim uslovima.   

Siliranje celih žitarica:Nakon prikupljanja celih zrna žitarica, odmah se pristupa siliranju putem proizvoda SalCurb K2 liquid i SalCurb K4 liquid.


 

Tehnologija proizvodnje i prikupljanje prinosa

Žitarice predviđene za gnječenje mogu se gajiti na sličan način kao žitarice planirane za sušenje, s tim da se žitarice za gnječenje prikupljaju 2-3 nedelje ranije, dok su još žućkaste boje. Naime, tada je energetski i proteinski sastav žitarica na maksimalnom nivou. Ranije prukupljanje omogućava gajenje kasnijih sorti sa većim rodnim potencijalom. Primena veštačkog đubriva je elastičnija, a stajnjak se može slobodnije koristiti.

Žitarice žućkaste boje su mekše i veće od zrelih žitarica. Procenat vlage je obično između 30 i 40 odsto. Kombajn za prikupljanje prinosa treba postaviti u skladu sa žitaricama velike vlažnosti Rastojanje između podbubnja i bubnja treba da se podesi na minimum, a  broj obrtaja bubnja na maksimum. Sita se otvaraju u potpunosti, a ventilatori do pola. Tokom prikupljanja prinosa smanjenje brzine i podizanje visine hedera smanjuje rizik od  začepljenja.   


 

O gnječenju ukratko

- prikupljanje prinosa obavite 3-4 nedelje pre uobičajenog roka, dok su žitarice žućkaste boje. Optimalna vlažnost žitarica za primenu ove tehnologije je 30-40%.

- gnječenje obavite na njivi ili na mestu skladištenja putem gnječilice Murska; izgnječite sve žitarice

- koristite aditiveSalCurb K2 liquid ili SalCurb K4 liquid u odnosu: 3-5 litara po toni 

- skladištenje obavite u silo-trenčevima, u jamama obloženim folijom, u hermetički zatvorenim „kobasicama“ ili silo-tornjevima

- obratite pažnju na temeljito komprimiranje (sabijanje) i pokrivenost

- upotreba siliranih žitarica može početi tri nedelje nakon zatvaranja silosa     


 

Gnječenje i siliranje

Specijalna gnječilica Murska primenjuje se za preradu žitarica. Aditivi, koji se koriste pri gnječenju, stavljaju se u gnječilicu kako bi se ravnomerno pomešali sa žitaricama. Valjke je potrebno adekvatno podesiti kako bi se svako zrno zgnječilo.

Gnječene žitarice velike vlažnosti lako je komprimirati (sabiti) u cilju istiskivanja vazduha, čime se obezbeđuje dobro siliranje. Ako su žitarice previše suve (procenat vlage ispod 30 %), prilikom gnječenja može se dodati voda. Bolje je, međutim, prikupiti žitarice odgovarajuće vlage nego naknadno dodavati vodu. Zbog visokog sadržaja vlage, gnječenje i siliranje treba obaviti u roku od 24 sata od prikupljanja, jer u suprotnom može doći do zagrevanja žitarica. Stvaranje toplote predstavlja poseban problem, ako nisu dodati aditivi ili ako se koriste samo biološki dodaci.

Ukoliko se gnječenje žitarica obavlja na njivi, žitarice se iz kombajna direktno pune u gnječilicu gde se istovremeno odvija gnječenje i aplikacija aditiva. Na kraju se gnječene žitarice putem elevatora stavljaju na prikolicu i otpremaju na mesto skladištenja.


 

Primena proizvoda SalCurb K2 liquid i SalCurb K4 liquid

Za proces gnječenja preporučujemo korišćenje aditiva SalCurb K2 liquid i SalCurb K4 liquid. Aditivi smanjuju Ph vrednost gnječenih žitarica i direktno sprečavaju širenje neželjenih mikroba. Površina gnječenih žitarica može se tretirati nerazblaženim aditivom čime se sprečava kvarenje gornjeg sloja. Aditivi SalCurb K2 liquid i SalCurb K4 liquid obezbeđuju visoku hranljivu vrednost gnječenih žitarica sve do hranjenja.

 

Doziranje aditiva SalCurbK2 liquid i SalCurb K4 liquid obavlja se u skladu sa procentom vlage gnječenih žitarica

Procenat vlage                               Doziranje                 

35-45 %                                         3 litra/tona

30-35%                                          4 litra/tona

25-30%                                          5 litara/tona  

Kod kultura sa visokim sadržajem proteina, kao što su grašak i pasulj, dozu treba povećati za 1 litar/tonu. Aditivi se dodaju pomoću aplikatora.


 

Skladištenje

Gnječene žitarice mogu se skladištiti u hermetički zatvorenim „kobasicama“, u silo-trenčevima, u bunkerima ili u anaerobnim silo-tornjevima. Komprimiranje (sabijanje) u silo-trenčevima ili prijemnim bunkerima može se obaviti pomoću traktora sa kašikom ili slične odgovarajuće mašine. Ako se gnječenje odvija kod silosa, žitarice se putem elevatora prenose sa prikolice u gnječilicu. Žitarice se i iz očišćenog betonskog bunkera mogu uneti u gnječilicu pomoću poljoprivredne mašine za utovar. Kapacitet gnječilice određuje količina žitarica predviđenih za gnječenje, kao i kapacitet kombajna, pošto je neophodno da se prikupljanje žitarica putem kombajna odvija bez prekida. Najveće gnječilice Murska u stanju su da prerade oko 50 tona žitarica na sat, što omogućuje korišćenje kombajna velikog kapaciteta. Najefikasnije gnječilice pokreću traktori: jedan traktor pokreće gnječilicu, a drugi puni bunker. Gnječene žitarice se mogu skladištiti i u hermetički zatvorenim „kobasicama“. Najjednostavniji metod lagerovanja je u bunkeru na rubu njive.   

Nezavisno od metoda skladištenja, najznačajniji faktori su temeljito gnječenje, ravnomerno doziranje aditiva, brižljivo komprimiranje, adekvatno zatvaranje i na kraju postavljanje tegova na vrh prijemnog bunkera.

Prijemni bunker treba da bude zatvoren 2-3 nedelje kako bi ostalo dovoljno vremena za fermentaciju, koja smanjuje rizik od zagrevanja. Dimenzije bunkera za skladištenje treba prilagoditi brzini hranjenja tako da se materijal sa cele čeone površine što češće koristi (potrošnja treba da je najmanje 2 metra nedeljno).  Čeona površina uvek treba da je ravna i tvrda. Naime, prodiranje vazduha može prouzrokovati stvaranje toplote, a samim tim i širenje plesni i kvasnih gljiva na čeonoj površini.


 

Skladištenje žitarica u „kobasicama“

Skladištenje gnječenih žitarica u plastičnim vrećama („kobasice“) praćeno je niskim troškovima, a radi se o jednostavnom načinu prerade i skladištenja. Žitarice se prikupljaju i otpremaju na mesto gnječenja gde se u jednoj jedinoj fazi rada gnječe i pakuju u „kobasice“. Pakovanje u „kobasice“ je jednostavno, jer ne iziskuje dodatno komprimiranje (sabijanje), niti postavljanje tegova. Nije potrebno skladište vezano za određeno mesto, a dimenzije „kobasica“ se mogu prilagoditi prinosima. Gnječenje u „kobasice“ je elastičan potupak, jer se bilo kada može zaustaviti i nastaviti. Skladištenje u „kobasicama“ manje zavisi od vremenskih uslova, nego skladištenje u prijemnim bunkerima. 


 

Gnječenje je ekonomično

Troškove gnječenja i sušenja uporedio je Institut TTS iz Finske. Kalkulacija nedvosmisleno pokazuje da gnječenje u značajnoj meri smanjuje troškove konzervisanja. Nakon što je ukupno 200 tona žitarica umesto sušenja gnječeno, došlo se do podatka da su varijabilni troškovi smanjeni za 58, a ukupni izdaci za 54 odsto, što je rezultiralo uštedu od 10.000 evra. Što je veća gnječena količina, to je veća i ušteda: prilikom konzervisanja 1.000 tona ostvarena je ušteda od preko 30.000 evra. Dodatna ušteda postignuta je kod skladištenja gnječenih žitarica u plastičnim vrećama, umesto u silosima. Za preciznu ekonomsku računicu su, međutim, potrebni specifični podaci.

 

Postupak konzervisanja i uticaj količine na troškove

Količina žita predviđena za skladištenje (tona)

Trošak evro/tona                  

100 tona

Gnječenje u silose                               Gnječenje u džakove                      Sušenje

       48,6                                                          49,2                                         133

200 tona

Gnječenje u silose                               Gnječenje u džakove                      Sušenje

       40,2                                                          35,9                                         87,2

1.000 tona

Gnječenje u silose                               Gnječenje u džakove                      Sušenje

       26,9                                                          18,7                                         49,8
                                              

Pored ekonomske koristi, gnječene žitarice nose sa sobom i razne druge prednosti u odnosu na sušene žitarice. To su: lako konzumiranje, žitarice bez nečistoće, prikupljanje prinosa, koje manje zavisi od vremenskih uslova i visoka hranljiva vrednost.


 

Kvalitetna i ekonomična stočna hrana

Uprkos ranije obavljenom prikupljanju prinosa, sadržaj hranljivih materija u gnječenim žitaricama sličan je kao kod žitarica prikupljenih u zrelom stanju. Proces fermentacije prilikom siliranja dovodi do određenih promena  u strukturi žitarica i sastavu hranljivih materija. Sadržaj šećera se smanjuje pošto se tokom fermentacije šećer pretvara u mlečnu kiselinu. Smanjuje se i sadržaj skroba, neutralnog detergent vlakna (NDV), fitatnog fosfora, vitamina E i glukoze B.


 

Preživari

Goveda, kojima se daju gnječene žitarice rastu isto, pa i brže od onih, koja dobijaju sušene žitarice. Brojne studije potvrđuju da mlečne krave konzumiranjem gnječenih žitarica daju istu količinu mleka kao i kada konzumiraju sušene žitarice. U slučaju preživara puna hranljiva vrednost gnječenih žitarica blizu je hranljive vrednosti sušenih žitarica.

Mnoge studije ukazuju i na činjenicu da se promena načina ishrane mlečnih krava, koja se ogleda u prelasku sa sušenih žitarica na konzumiranje siliranih žitarica sa velikim procentom vlage, ne odražava na prinose i sadržaj mleka. Prema jednoj nedavno realizovanoj finskoj studiji, kravama su davali smešu koja se sastojala od 55% travne silaže, 29% ječma, 10% zrna uljane repice, 5% šećerne melase i mineralnih materija. Ječam je bi sušen ili gnječen. Tip žitarice nije uticao na prinose mleka. Nezavisno od načina ishrane, više puta otelene kravedavale su 30-34 litara mleka dnevno, a prvotelke 25 litara. Međutim, procenat mlečne masti kod krava, koje su se hranile gnječenim žitaricama, bio je veći. To je u skladu sa rezultatima studija koje istražuju fermentaciju u buragu, naime, kod mlečnih krava, koje su konzumirale gnječene žitarice, iskazana je veća količina sirćetne i buterne kiseline u tečnosti buraga.

Stvarna količina gnječenih žitarica upotrebljenih za hranjenje, odnosno količina iskorišćena za smešu veća je nego količina suvih žitarica, pošto je sadržaj suvih materija kod gnječenih žitarica niži. Inače, gnječene žitarice mogu se davati kao suve žitarice, dakle, prilikom hranjenja u potpunosti mogu zameniti suve žitarice. Procenat vlage gnječenih žitarica u manjoj meri se može promeniti, pa je celishodno svakih 12 nedelja odrediti sadržaj suvih materija. Na taj način stiče se uvid u količinu suvih materija, koje se daju životinjama. Sadržaj suvih materija može se utvrditi pomoću mikrotalasne pećnice i vage.                   


                              

  Svinje

Gnječene žitarice se same po sebi mogu davati svinjama. Idealne su za tečno hranjenje. Odstupanje od 8-10% suvih materija u žitaricama u praksi nema uticaja na dnevni rast ili bitnu promenu stočne hrane. Sadržaj vitamina E niži je u gnječenim nego u sušenim žitaricama, što treba imati u vidu prilikom hranjenja.

 

Svarljivost hranljivih materija u gnječenom i sušenom ječmu kod svinja u razvoju

Svarljivost %                        Sušeni ječam        Gnječeni ječam

Organska materija                       85                             88

Sirovi proteini                               81                              87

Fosfor                                            39                              53  

Zahvaljujući boljoj svarljivosti, energetska vrednost gnječenog ječma za 5% je veća nego kod sušenog ječma. Svarljivost gnječenog ječma bolja je zbog ranijeg prikupljanja prinosa i nižeg sadržaja glukoze B. Kao što je poznato, glukoza B kod svinja i živine povećava viskozitet creva, što dovodi do slabije svarljivosti hranljivih materija. Mlečna kiselina, koja se stvara prilikom siliranja, zajedno sa zakiseljivačima pozitivno utiče na varenje. Kod hranjenja svinja gnječene žitarice u potpunosti mogu zameniti sušene žitarice.

 

U poređenju sa davanjem sušenih žitarica, hranjenje gnječenim žitaricama kod odlučene prasadi poboljšalo je iskorišćenost hraniva i smanjilo učestalost proliva

                                      Sušeni ječam        Gnječeni ječam

FCR (kg DM/kg)                  2,02                       1,98

Indeks proliva                        7,7                         4,0

FCR = koeficijent iskorišćenosti

Indeks proliva = trajanje proliva na dnevnom nivou x težina proliva

Tovne svinje bolje rastu uz gnječene nego uz sušene žitarice.

 

                                                                  Sušeni ječam          Gnječeni ječam

Vreme klanja (dana)                                     87,6                           84,6

Dnevno povećanja mase (g/dan)                876                            912

FCR (kg DM/kg)                                           2,31                           2,23

 

FCR = koeficijent iskorišćenosti

U poređenju sa sušenim žitaricama, kod primene gnječenih žitarica smanjuje se izlučivanje fosfora kroz mokraću. Fosfor koji se nalazi u žitaricama, samo malim delom je dostupan životinjama pošto je vezan za fitinsku kiselinu. Fitinska kiselina se, međutim, tokom siliranja razlaže zbog visokog sadržaja vlage, kisele sredine i aditiva (kiseline).

Količina fosfora vezanog za fitinsku kiselinu u gnječenim žitaricama iznosi samo jednu petinu fosfora, koji se nalazi u sušenim žitaricama. Kao rezultat toga svarljivost fosfora u hranivu, koje sadrži gnječene žitarice veći je za 15%. Procenjuje se da hranjenje gnječenim žitaricama za 150-200 grama smanjuje izlučivanje fosfora po svinji, tokom celog tovnog ciklusa.

 

Svarljivost fosforakod svinja, uz primenu sušenih žitarica iznosi 38,9 odsto, a uz upotrebu gnječenih žitarica tretiranih kiselinom, 52,8 odsto.


 

Živina

Gnječene žitarice isto tako može konzumirati i živina. Gnječene žitarice povećavaju dnevnu masu pilića za klanje i koeficijent iskorišćenosti.

To je vezano za energetski sadržaj gnječenih žitarica, koji je za 25% veći nego kod sušenih žitarica. Povećan energetski sadržaj jeste posledica nižeg sadržaja glukoze B, koja rezultira manji viskozitet crevnog sadržaja. Radi se o sličnom efektu kao kod enzima glukonat B. U poređenju sa sušenim žitaricama, svarljivost lizina i treonina poboljšava se kod hranjenja živine za klanje gnječenim žitaricama. Slično kao i u slučaju svinja, poboljšava se i svarljivost fosfora.

 

Energetska vrednost gnječenih žitarica i svarljivost aminokiselina kod živine za klanje, u poređenju sa sušenim žitaricama

Energetska vrednost             125%

Svarljivost aminokiselina      105%


 

Ekonomična stočna hrana velike hranljive vrednosti dobijena gnječenjem žitarica

- gnječene žitarice imaju visoku hranljivu vrednost

- gnječene žitarice idealne su za smešu

- troškovi po energetskoj jedinici kod gnječenih žitarica manji su nego kod sušenih žitarica

- iskorišćenost fosfora kod svinja i živine znatno je bolja u slučaju konzumiranja gnječenih nego sušenih žitarica

- gnječene žitarice uklapaju se u sisteme tečnog hranjenja

- gnječene žitarice lišene su nečistoće

- gnječenje predstavlja način prerade žitarica, koji iziskuje malo energije

- gnječenje omogućava prikupljanje kasnih sorti žitarica i kukuruza

-prikupljanje prinosa može se obaviti i u nepovoljnim vremenskim uslovima

- sušni kapaciteti ne ograničavaju prikupljanje prinosa

Društvene mreže

Kontakt

  Otmara Majera br. 20, Subotica

  Tel/fax: +381 24 410 0027

  e-mail: office@isv.rs

Sertifikat

O nama

ISV je firma, koja obuhvata sve segmente savremenog stočarstva. Našim cenjenim partnerima - proizvođačima obezbeđujemo: visokokvalitetnu stočnu hranu, najmoderniju tehnologiju i stručne savete za uspešnu i profitabilnu proizvodnju.

Uostalom, ISV je: INOVACIJA, STRUČNOST, VIZIJA!