Aktuelno

Ispoljavanje osetljivosti i stresa kod svinja

Jedinke pojedinih rasa svinja mogu ispoljiti različiti stepen osetljivosti na dejstvo raznih stresora iz okoline, što može predstavljati značajan zdravstveni i ekonomski problem.

Usled stresa kod svinja može nastati naglo uginuće ili pojava bledog, mekanog i vodnjikavog mesa, što nanosi velike štete.

 

Glavni uzroci gubitka težine kod krmača

Pored različitih poremećaja zdavstvenog stanja na početku laktacije, kod nekih krmača doilja nastaje progresivno mršavljenje kao posledica dugotrajnog nedostatka apetita, ali bez drugih uočljivih simptoma bolesti.

 

Značaj kvalitetne ishrane teladi nakon odlučivanja

Krajem perioda prelazne ishrane telad se odlučuju od majke, odnosno od dalje ishrane tečnom hranom. Za ovu osetljivu "tehnološku operaciju" telad se blagovremeno pripremaju ranim navikavanjem na konzumiranje koncentrovane i kabaste hrane, a ograničavanjem količine tečne hrane.

 

PREPORUČUJEMO DA POGLEDATE

 

REFERENCE

Značaj proteina u ishrani stoke

Na kvalitet proteina u ishrani životinja utiču količina i međusobni odnos aminokiselina u hranivima, kao i obim resorpcije i metabolizma u ćelijama.

Fiziološka uloga esencijalnih aminokiselina:

 

Na kvalitet proteina u ishrani životinja utiču količina i međusobni odnos aminokiselina u hranivima, kao i obim resorpcije i metabolizma u ćelijama.

Fiziološka uloga esencijalnih aminokiselina:

- valin (neophodan je za funkcionisanje centralnog nervnog sistema);

- leucin (sinteza proteina tkiva i krvne plazme);

- izoleucin (iskorišćenje ostalih aminokiselina);

- treonin (isto kao prethodno);

- metionin (stimuliše rast; sprečava preterano razlaganje proteina; štiti i obezbeđuje funkciju i regeneraciju jetre);

- fenilalanin (sinteza tiroksina, adrenalina i pigmenata kože kao i stvaranje eritrocita);

- triptofan (za razmnožavanje, stvaranje mleka, pigmenata oka, dejstvo laktoflavina);

- histidin (sinteza hemoglobina);

- arginin (brz rast);

- lizin (razvoj epifiznih hrskavica kostiju i stvaranje mleka);

- cistin /može se menjati metioninom/ (sinteza keratina, belančevina plazme, insulina, glutationa i taurina; detoksikacija organizma).

Hrana animalnog porekla je najbogatija proteinima - riblje i mesno brašno (50-80%).

Od biljnih hraniva, naročito su bogate uljane sačme (40-50%). Seno leptirnjača sadrži do 20%, a livadsko seno od 8-10% proteina. Stočna repa, slama, kukuruzovina i krtole spadaju u hraniva siromašna belančevinama (1-5%).

U biljnoj hrani nalaze se i azotna jedinjenja neproteinske prirode (aminokiseline, peptidi, amidi - urea, amonijumove soli, organske baze i njihova jedinjenja). Njihova zastupljenost nije velika. U mladim biljkama sa intenzivnim rastom mogu predstavljati jednu trećinu ukupnog azota. Amida ima i u korenastim i krtolastim biljkama. U zrelom zrnu ima ih samo u tragovima, a više su zastupljeni u periodu formiranja i rasta. Silaža je bogata amidima - poreklom od amida biljaka i kao proizvod razgradnje proteina tokom siliranja.

Kod intenzivnog tova potrebno je stalno kontrolisati uticaj eventualnog viška proteina na organizam kako ne bi došlo do poremećaja metabolizma, oštećenja digestivnog trakta, jetre i bubrega.

(Izvor: Stočarstvo.com)

Home Aktuelno Značaj proteina u ishrani stoke

Društvene mreže

Kontakt

  Otmara Majera br. 20, Subotica

  Tel/fax: +381 24 410 0027

  e-mail: office@isv.rs

Sertifikat

O nama

ISV je firma, koja obuhvata sve segmente savremenog stočarstva. Našim cenjenim partnerima - proizvođačima obezbeđujemo: visokokvalitetnu stočnu hranu, najmoderniju tehnologiju i stručne savete za uspešnu i profitabilnu proizvodnju.

Uostalom, ISV je: INOVACIJA, STRUČNOST, VIZIJA!