Predrasude o svinjama

Jednu od najvažnijih osnova uspešnog odgoja svinja čini što bolje poznavanje svinja uopšte, odnosno uticaja okoline na svinje.

Postoje velike razlike između rasa od pre 30-50 godina i ovih, koje se danas obično tove. Zbog tih razlika često se pojavljuju i potpuno pogrešne predstave (predrasude) o svinjama. Na primer:

- svinje su prljave životinje, odnosno svinje vole prljavu sredinu. To je oduvek bilo potpuno pogrešno shvatanje. Svinje su zapravo veoma čiste životinje. To se ispoljava na nekoliko načina:

 


Jednu od najvažnijih osnova uspešnog odgoja svinja čini što bolje poznavanje svinja uopšte, odnosno uticaja okoline na svinje.

Postoje velike razlike između rasa od pre 30-50 godina i ovih, koje se danas obično tove. Zbog tih razlika često se pojavljuju i potpuno pogrešne predstave (predrasude) o svinjama. Na primer:

- svinje su prljave životinje, odnosno svinje vole prljavu sredinu. To je oduvek bilo potpuno pogrešno shvatanje. Svinje su zapravo veoma čiste životinje. To se ispoljava na nekoliko načina:

- kada bi mogle, svinje bi se svaki dan kupale. Pošto to ne mogu, onda se rado (kada im se ukaže prilika) "kupaju" u blatu;

- kada je oko svinja sve čisto, uključujući i vazduh, svinje su veoma raspoložene i tada "daju sve od sebe", to jest postižu najbolje rezultate u svakom pogledu;

- u čistoj sredini retko se pojavljuju problemi sa njihovim zdravljem.

Jedna od najvećih predrasuda u vezi svinja je da su glupe (neinteligentne).

Naprotiv, svinje su po nekim istraživanjima, čak možda i najpametnije domaće životinje.  

Svinje se lako uznemiravaju, pa treba sprečiti sve što može da ih uplaši! Svako uznemiravanje svinja negativno se odražava na efekte u proizvodnji, lako se pojavljuju stresovi, koji često vode i ka uginuću.

Svinje mogu da opstanu na skoro svim temperaturama, koje se pojavljuju tokom godine. Ali samo da opstanu! Ustvari, za svinje su temperature od 15°C, a naročito 10°C neprijatne. Pošto na sebi nemaju odeću, ili bar neku vrstu runa, svinje pokušavaju da se nekako zagreju.

Kada im je hladno, češće ustaju i kreću se, troše više hrane i "proizvode" manje mesa. Isto tako treba znati da su po vrućini i krmače, i svinje u tovu neaktivne i bezvoljne, zbog čega uzimaju manje hrane, pa je prirast manji. Svinjama prija umereno toplo vreme.

Tada se "razbaškare", rado i dugo leže, češće jedu i dobro iskorišćavaju hranu, brže prirastaju, nema uginuća. Zaključak je jasan i jednostavan: svinjama treba obezbediti ugodnu temperaturu, po pravilu 20-25 stepeni.

Sastav hrane mora uvek da bude kompletan za svaku kategoriju i hrana mora da bude što bolje pripremljena. Ako je suva, voda mora da bude "na dohvat ruke".

Svinje brzo shvate da li ih farmer voli. Ako ih voli, one dobro "sarađuju", skoro da se "dogovaraju" kako da obe strane budu još zadovoljnije! To se posebno odnosi na gajenje krmača i odgoj prasadi. Postoji mišljenje da se dobrom "saradnjom" kod krmača dobije bar jedno prase više na godišnjem nivou.

(Izvor: Zdrava Srbija)