Aktuelno

Mikroorganizmi koji ugrožavaju zdravlje preživara, a povremeno i svinja

Šuštavac je akutna zarazna bolest goveda, ovaca i koza starosti 3 meseca do 2 godine. Svinje mogu retko da obole, dok konji i čovek ne obolevaju.

Bolest se karakteriše opštom intoksikacijom organizma, promenama u mišićima ekstremiteta, pojavom edema i nakupljanjem gasa u vezivnom, međumišićnom i potkožnom tkivu koja na pritisak šušte, zbog čega je oboljenje i dobilo ovaj naziv. 

Posledice deficita ključnog vitamina A kod svinja

Bolesti nastale usled nestašice vitamina najviše dolaze do izražaja u savremenom odgoju životinja koje se zbog tehnoloških zahteva odvajaju od prirodnih uslova i stavljaju u veštačke uslove života.

Svi vitamini imaju svoju ulogu i značaj. Jedan od najbitnijih, ključnih vitamina svakako je vitamin A.

Ispoljavanje osetljivosti i stresa kod svinja

Jedinke pojedinih rasa svinja mogu ispoljiti različiti stepen osetljivosti na dejstvo raznih stresora iz okoline, što može predstavljati značajan zdravstveni i ekonomski problem.

Usled stresa kod svinja može nastati naglo uginuće ili pojava bledog, mekanog i vodnjikavog mesa, što nanosi velike štete.

 

PREPORUČUJEMO DA POGLEDATE

 

REFERENCE

Razvoj svinjarstva u svetu

Na svetskom nivou produktivnost svinja dostigla je nivo za koji se do skoro smatralo da je biološki limitiran. Po jednoj krmači godišnje se dobija i do 26 prasadi 1.800 do 2.000 kg žive mere, 1.450 do 1.620 kg polutki i 900 do 1.010 kg mesa.

Na svetskom nivou produktivnost svinja dostigla je nivo za koji se do skoro smatralo da je biološki limitiran. Po jednoj krmači godišnje se dobija i do 26 prasadi 1.800 do 2.000 kg žive mere, 1.450 do 1.620 kg polutki i 900 do 1.010 kg mesa.

Poslednjih godina osetno je intenziviran porast proizvodnje svinja u Poljskoj.

S obzirom da u proizvodnji svinja najveći deo ukupnih troškova pripada troškovima ishrane, neke zemlje imaju znatno profitabilniju proizvodnju, kao što su SAD i Kanada, gde je cena hrane za svinje znatno manja.

Pored toga, danas postoji efikasan odgajivačko-selekcijski rad sa tačnom procenom priplodne vrednosti grla, gde svaki farmer u zavisnosti od cilja proizvodnje, bilo da se radi o povećanju dnevnog prirasta i kvaliteta mesa ili povećanju procenta mesa, može kupiti odgovarajući genetski materijal.

Ubrzano je širenje adekvatne genetske osnove, s obzirom da se od jednog kvalitetnog nerasta primenom tehnologije veštačkog osemenjavanja godišnje može dobiti i do 3.000 prasadi.

Poslednjih godina prisutna je tendencija ukrupnjavanja farmi uz istovremeno povećanje broja svinja. Razloge, između ostalog, treba tražiti u smanjenju fiksnih troškova, kao i u mogućnosti lakšeg obezbeđivanja sredstava za nabavku potrebne opreme za tretman stajnjaka.

Time se obezbeđuje stalno smanjenje cene svih proizvoda, uz konstantan visok stepen organizovanosti proizvodnje i visok nivo obrazovanosti radnika.

Zemlje EU od 1. 1. 1989. koriste jedinstvenu klasifikaciju zaklanih svinja "SEUROP" na temelju sadržaja mesa u polutkama. Pored toga, dopušteno je da svaka zemlja članica, prema svom nahođenju uvede i dodatne elemente ocenjivanja. Osim toga, obavezno je prisustvo veoma rigoroznih zakona o zaštiti čovekove sredine počev od mesta, lokacije farme pa do načina tretmana stajnjaka putem nadzemnih betonskih laguna, sa instaliranim aeratorima, uz obavezu da budu pokrivene.

U Evropskoj uniji je donet i zakon o dobrobiti životinja "Welfare" sa ciljem da svinje ispolje sve svoje prirodne instinkte, uz smanjenje broja životinja po jedinici površine što podrazumeva, između ostalog, pašnjački način držanja svinja, sa montažnim nastrešnicama, gde se krmače sa prasadima drže u specijalnim kućicama, bilo na pašnjaku ograđenom električnom ogradom ili na prostoru u okviru farme. Sprovodi se i grupno držanje suprasnih krmača i upotreba slame, omogućava se veća površina po jednom grlu i promoviše se korišćenje priručnih i specijalnih igračaka za svinje u cilju sprečavanja stresa (poslednjih godina često se pominje "upravljanje stresom na farmama svinja").

Upotrebljava se video nadzor u objektima za svinje, radi što manjeg ljudskog prisustva čoveka, a samim tim i manjeg uznemiravanja svinja. Danas se industrijska proizvodnja svinja oslanja na upotrebu savremene mehanizacije i automatizacije procesa uz primenu robota odnosno, elektronike i računarske tehnike u ishrani i kontroli, primenom automatskih elektronskih hranilica i kontroli ambijentalnih uslova putem upotrebe raznih sistema ventilacija, gde se usled držanja svinja u zatvorenom prostoru moraju instalirati takvi sistemi ventilacija gde broj i veličina ventilacionih otvora prosto izgleda nestvarno.

Upravo zbog svega napred navedenog proizvodnja svinjskog mesa u svetu ima konstatntan rast. Tako je od 1970. do danas povećan rast proizvodnje svinjskog mesa za više od 260%. Uporedo sa tim rastao je uvoz i izvoz svinjskog mesa. Izvoz je povećan za više od 450%, a uvoz za 500%. Azija je najveći regionalni proizvođač svinja (više od 50%). Najveći uzgajivač je Kina (polovina svetskog broja). Najveći regionalni uvoznik svinjskog mesa je Evropa. Najintenzivniji izvoz svinjskog mesa po kontinentima je ostvaren je u Severnoj, Južnoj i Centralnoj Americi.

Vodeće zemlje po izvozu svinjskog mesa su Holandija i Danska, a po uvozu Nemačka i Japan.

(Izvor: poljoprivreda.info)

Home Aktuelno Razvoj svinjarstva u svetu

Društvene mreže

Kontakt

  Otmara Majera br. 20, Subotica

  Tel/fax: +381 24 410 0027

  e-mail: office@isv.rs

Sertifikat

O nama

ISV je firma, koja obuhvata sve segmente savremenog stočarstva. Našim cenjenim partnerima - proizvođačima obezbeđujemo: visokokvalitetnu stočnu hranu, najmoderniju tehnologiju i stručne savete za uspešnu i profitabilnu proizvodnju.

Uostalom, ISV je: INOVACIJA, STRUČNOST, VIZIJA!